View allAll Photos Tagged crven
zanimljivost ...svjetionik je obojen u crveno ...stube-stepenice-štenge-skaline su bijele boje , more je plavo ... sve simbolizira zastavu Hvatske .... a to je : crven - bijel i plavi ....🇭🇷😎👍
ROVIGNO - LA FINESTRA SUL MARE DELL'ISTRIA
Rovigno (in Croato Rovinj) è distante 95 km da Trieste e insieme a Parenzo ed Umago è il cuore turistico dell'Istria. Situata su una collina la città è dominata dal campanile della Chiesa di S.Eufemia costruita nel 1736 in stile barocco. Il centro storico, raccolto entro le mura erette da Venezia a protezione contro i pirati (XII secolo), è caratterizzato da ripide vie lastricate. A 1.5 km si trovano il Parco Forestale di Punta Corrente e il promontorio di Zlatni Rat, dove passeggiare a piedi o in bicicletta lungo sentieri ben tenuti.
Il mare antistante il centro abitato è disseminato di piccole isole: le più note sono Sveta Katarina, Sveti Andrija e Crveni Otok, o "isola rossa".
D'estate Rovigno è meta preferita di numerosi turisti ai quali offre, oltre alle proprie bellezze naturali, buoni servizi e numerose possibilità di svago: dallo sport (immersioni, arrampicate su roccia...), alla buona cucina, alla musica, la località è particolarmente adatta a giovani in cerca di divertimento. Da Rovigno partono tutti i collegamenti per le isole del suo arcipelago, e, per le stesse isole, la costa e il vicino canale di Lim, vengono organizzate anche crociere panoramiche di un giorno. Da non trascurare l'Acquario della città, e, tra le manifestazioni organizzate, la Fiera di Rovigno che si tiene ad agosto.
ROVIGNO - REGIONE ISTRIANA - CROAZIA
Red is the color at the long wavelength end of the visible spectrum of light, next to orange and opposite violet. It is a primary color in the RGB color model and the CMYK color model, and is the complementary color of cyan. Reds range from the brilliant yellow-tinged scarlet and vermillion to bluish-red crimson, and vary in shade from the pale red pink to the dark red burgundy.
Red pigment made from ochre was one of the first colors used in prehistoric art. The Ancient Egyptians and Mayans colored their faces red in ceremonies; Roman generals had their bodies colored red to celebrate victories. It was also an important color in China, where it was used to color early pottery and later the gates and walls of palaces. In the Renaissance, the brilliant red costumes for the nobility and wealthy were dyed with kermes and cochineal. The 19th century brought the introduction of the first synthetic red dyes, which replaced the traditional dyes. Red became a symbolic color of Communism; Soviet Russia adopted a red flag following the Bolshevik Revolution in 1917, later followed by China, Vietnam, and other communist countries.
Since red is the color of blood, it has historically been associated with sacrifice, danger, and courage. Modern surveys in Europe and the United States show red is also the color most commonly associated with heat, activity, passion, sexuality, anger, love, and joy. In China, India and many other Asian countries it is the color of symbolizing happiness and good fortune.
Varieties of the color red may differ in hue, chroma or lightness, or in two or three of these qualities. Variations in value are also called tints and shades, a tint being a red or other hue mixed with white, a shade being mixed with black.
The human eye sees red when it looks at light with a wavelength between approximately 625 and 740 nanometers. It is a primary color in the RGB color model and the light just past this range is called infrared, or below red, and cannot be seen by human eyes, although it can be sensed as heat.
Primates can distinguish the full range of the colors of the spectrum visible to humans, but many kinds of mammals, such as dogs and cattle, have dichromacy, which means they can see blues and yellows, but cannot distinguish red and green (both are seen as gray). Bulls, for instance, cannot see the red color of the cape of a bullfighter, but they are agitated by its movement.
One theory for why primates developed sensitivity to red is that it allowed ripe fruit to be distinguished from unripe fruit and inedible vegetation. This may have driven further adaptations by species taking advantage of this new ability, such as the emergence of red faces.
Red light is used to help adapt night vision in low-light or night time, as the rod cells in the human eye are not sensitive to red.
Red illumination is used as a safelight while working in a darkroom as it does not expose most photographic paper and some films. Today modern darkrooms usually use an amber safelight.
At sunrise and sunset, when the path of the sunlight through the atmosphere to the eye is longest, the blue and green components are removed almost completely, leaving the longer wavelength orange and red light. The remaining reddened sunlight can also be scattered by cloud droplets and other relatively large particles, which give the sky above the horizon its red glow.
Red is associated with dominance in a number of animal species. For example, in mandrills, red coloration of the face is greatest in alpha males, increasingly less prominent in lower ranking subordinates, and directly correlated with levels of testosterone. Red can also affect the perception of dominance by others, leading to significant differences in mortality, reproductive success and parental investment between individuals displaying red and those not. Source Wikipedia.
TD : 1/50 f/8 ISO 100 @28 mm
661 152, Crveni breg
Dimitrovgradnál kilépő LPG-s vonatával igyekszik Bela Palanka felé a 152-es Kennedy.
While a maintenance crew attend to a rail-track Tamper on the left, one of the few regular freights on the Marches line passes Craven Arms signal box. This is the 6V75 Dee Marsh Margam empty steel train with GBRf Shed 66716 in charge.
This silhouette was taken outside of Delhi on a train station.
Waiting on the steps and some textures added.
Belgrade, août 2015.
Kalenić (Vračar)
Kalenić (en serbe cyrillique : Каленић) est un quartier de Belgrade, la capitale de la Serbie. Il est situé dans la municipalité urbaine de Vračar. Le quartier est centré autour du marché de Kalenić, l'un des marchés de produits frais de Belgrade.
Kalenić est situé à 2 km du centre ville de Belgrade (Terazije), sur les pentes septentrionales de la colline de Vračar. Il s'étend jusqu'au quartier de Čubura au sud, Crveni krst à l'est, Vukov spomenik au nord et Krunski venac à l'ouest, dans la direction du Cvetni trg.
Le marché de Kalenić market (en serbe cyrillique : Каленићева пијаца ; en serbe latin : Kalenićeva pijaca) est un des marchés en plein air les plus actifs de la capitale serbe ; plusieurs centaines de marchands y sont présents tous les jours. Les étals sont regroupés en fonction de leurs marchandises et, parmi les propositions les plus importantes figurent les fruits de saison, les légumes, les fromages artisanaux et des plats cuisinés à la maison ; on y trouve aussi des produits en saumure et des fruits en conserve. Au centre du marché, on vend de la viande, fraîche ou fumée, et du poisson ; le marché propose aussi des produits de santé, comme le lait de soja, du tofu et des algues séchées. On y trouve aussi des condiments importés, des sauces ou des boissons au chocolat.
Mais le marché de Kalenić n'est pas réservé à la nourriture. On peut aussi y acheter des fleurs coupées ou des plantes en pot, des pyjamas, des chaussettes et des sous-vêtements, ainsi que des chaussures, des sweaters et des fourrures. On y trouve, des bougies et des icônes et toutes sortes d'autres objets et ustensiles.
Burgenland Croats began to emigrate from Lika, Krbava, Kordun, Banovina, Moslavina, Western Bosnia and Gorski Kotar, areas that were occupied by the Turks - Ottoman Empire in the 16th century during the Turkish wars (1533-1584). Refugee Croats were given land and independent ecclesiastic rights by the Austrian King Ferdinand I because many of their villages had been pillaged by the Turks. This gave the Croats a safe place to live while providing Austria with a buffer zone between Vienna and the Ottoman Empire to the south and east.
Una origin of Burgeland Croats theory
The first wave of emigration came in the 1530s after the Turks destroyed almost all the settlements between the river Una and the mountain Velebit, and the river Kupa and the mountain range Kapela. In the second wave of emigration in the 1540s many Croats left Slavonia. The third and last wave of emigration, came in the 1750s and 1760s.
Despite many languages that surround them Burgenland Croats preserved their Croatian language and its dialects from all Croatian regions from which they originated.
Crvena plaža : la "Plage Rouge", Petrovac
Un sable rouge grossier mais du sable. Une plage très prisée par les locaux. Au Monténégro, pays de montagnes, les plages sont plus souvent des plages de galets (galets et/ou rochers dans l'eau) Les guides touristiques conseillent de ne pas se baigner pieds nus car il y a beaucoup d'oursins. Pas de souci à Crvena plaža, dès lors qu'on n'approche pas des rochers en bout de plage.
Nebo nad Beogradom je prostrano i visoko, promenljivo a uvek lepo i za zimskih vedrina ,sa njihovom studenom raskosi i za letnjih oluja kada se celo pretvori u jedan tmurni oblak koji gonjen ludim vetrom nosi kisu pomesanu sa prasinom pononske ravnice, i u prolece kada izgleda da cvate i ono uporedo sa zemljom, i u jesen kada oteza od jesenjih zvezda u rojevima. Uvek lepo i bogato, kao naknada ovoj cudnoj varosi za sve ono cega u njoj nema i uteha zbog svega sto ne bi trebalo da bude.
Ali najveci raskos tog neba nad Beogradom, to su suncevi zalasci.
U jesen i u leto oni su prostrani i jarki kao pustinjske vizije, a zimi priguseni oblacima i rujnim maglama. A u svako doba godine vrlo su cesti dani kada se oganj toga sunca koje zalazi u ravnici, medju rekama pod Beogradom, odbije cak gore u visokoj kupoli neba i tu se prelomi i prospe kao crven sjaj po razasutoj varosi. Tada suncano rumenilo oboji za trenutak i najzabacenije uglove Beograda i odblesne u prozorima i onih kuca koje inace slabo obasjava.
Ivo Andric
Sarene Lazi
-Jesi li sreo povorku crvenih mravi?
-A gdje bih ih sreo?
-Tamo u polju u zelenoj travi.
-U kojoj travi?
-Tamo kraj sume gdje se rijeka plavi.
-A kako izgledaju ti crveni mravi?
-Svaki ima crven fes na glavi.
-Ne, nisam sreo, al sam sreo slona,
Sarenog slona, ide iz Londona
Sa dva tovara sarenih lazi,
Ide, ide i bas tebe trazi...
~Grigor Vitez
235/366
The Challenge Factory winner - SELECTIVE COLOR challenge.
The common moorhen (Gallinula chloropus) (also known as the waterhen and as the swamp chicken) is a bird species in the family Rallidae. It is distributed across many parts of the Old World.
The common moorhen lives around well-vegetated marshes, ponds, canals and other wetlands. The species is not found in the polar regions or many tropical rainforests. Elsewhere it is likely the most common rail species, except for the Eurasian coot in some regions.
The closely related common gallinule of the New World has been recognized as a separate species by most authorities, starting with the American Ornithologists' Union and the International Ornithological Committee in 2011.
-----------------------------------------------
Kingdom: Animalia
Phylum: Chordata
Class: Aves
Order: Gruiformes
Family: Rallidae
Genus: Gallinula
Species: G. chloropus
Binomial name
Gallinula chloropus (Linnaeus, 1758)
-----------------------
www.inaturalist.org/observations/18698119
-----------------------------------------------
www.projectnoah.org/spottings/1739556522
-----------------------------------------
Gallinula chloropus, Common moorhen, Waterhen, Swamp chicken, Mlakuša, 6850 Fa, 2012 S 1083 Århus2-040,
-------------------------------
s87 Fa11 2279 Fa Fauna Europe Zelenonoga mlakuša
-----------------------------------------------
16.III.2020. Krk jezero
www.inaturalist.org/observations/40088730
----------------------------------------------------------
24.IV.2021. 20210424 Ogulin_33
www.inaturalist.org/observations/75057590
-------------------------------------------------------------------------
6.IV.2022. Krk 20220406 JezerNjivMVT_11 AD 6850 Fa
www.inaturalist.org/observations/110579235
-------------------------------------------------
21.I.2024. 20240121 KrkJezeroRobMlMVT AD 6850 Fa_56
www.inaturalist.org/observations/197248805
+
www.flickr.com/photos/morton1905/53478927599/in/dateposted/
----------------------------------------------------
7.VI.2025. 20250607 6855 PhotosCROUnije_408 AD 6850 Fa
www.inaturalist.org/observations/288405564
+
www.flickr.com/photos/morton1905/54578728212/in/dateposted/
------------------------------------------------------------------
Mlakuša (Gallinula chloropus), ptica iz por. kokošica (Rallidae), koja obuhvaća kokošice i liske. Duga je 32 do 35 cm, teška do 0,45 kg. Perje je s leđne strane crnosmeđe, a s trbušne plavo; duž bokova ima bijelu prugu; čelo joj je crveno, a kljun crven sa žutim vrhom; noge su zelene s crvenom »podvezicom«. Gnijezdi se u proljeće i u ljeto; gnijezdo radi na obali od stabljika rogoza, trave i lišća; snese 6 do 10 jaja na kojima 23 dana sjede ženka i mužjak. Hrani se vodenim biljem, puževima, školjkašima, vodenim kukcima. Raširena je u močvarnim područjima širom Europe i Azije (izuzev krajnji sjever), Afrike, Sjeverne i Južne Amerike. Skitalica je.
Ja celi zivot sanjam
kako odlazim uz reku
starim parobrodom
koji vozi sol
I da nosim jednu davnu
nikad prezaljenu ljubav
tanku, dugacku cigaru i
par mamuza od zlata
da sam Sejn
Zivot uz granicu je opasan i tvrd
jer moje ime ovde
od sad znaci pravda
ja cujem pricu kako
za mnom sada jase smrt
dok jasem crven
pored vatri na rubu grada
to je Sejn
Ja celi zivot sanjam
kako odlazim uz reku
starim parobrodom
koji vozi skitnice na zapad
Dok zivim zivot koji nisam birao sam
o suvom vetru s juga moja dusa sanja
ja cujem buku stada
vidim u daljini grad
a tanka slika jave postaje sve tanja
Ja znam da zivot na granici
je opasan i tvrd
al' moje ime ovdje
od sad znaci pravda
Na mome sivom konju
sada za mnom jase smrt
vodi me tamo
gde me moja davna draga vec ceka
Izadji i bori se
u ovom gradu nema mesta
za jednog od nas
izadji i bori se, ulica je prazna
ali s prozora motre na nas
izadji i bori se, uzecu ti zivot
ako ostanes uzimam ti cast, Sejn
Nebo je nad Beogradom prostrano i visoko, promenljivo a uvek lepo; i za zimskih vedrina sa njihovom studenom raskoši; i za letnjih oluja kada se celo pretvori u jedan jedini tmurni oblak koji, gonjen ludim vetrom, nosi kišu pomešanu s prašinom panonske ravnice; i u prolece kad izgleda da cvate i ono, uporedo sa zemljom; i u jesen kad oteža od jesenjih zvezda u rojevima. Uvek lepo i bogato, kao naknada ovoj cudnoj varoši za sve ono cega u njoj nema i uteha zbog svega što ne bi trebalo da bude. Ali najveca raskoš toga neba nad Beogradom, to su suncevi zalasci. U jesen i u leto oni su prostrani i jarki kao pustinjske vizije, a zimi prigušeni tmastim oblacima i rujnim maglama. A u svako doba godine vrlo su cesti dani kad se oganj toga sunca koje zalazi u ravnici, medu rekama pod Beogradom, odbije cak gore u visokoj kupoli neba, i tu se prelomi i prospe kao crven sjaj po razasutoj varoši. Tada suncano rumenilo oboji za trenutak i najzabacenije uglove Beograda i odblesne u prozorima i onih kuca koje inace slabo obasjava.
Ivo Andric
The sky above Belgrade is wide and high, unstable but always beautiful, and the serenity of the winter with their icy splendor; even during summer storms when the whole into a single gloomy cloud which, driven by the mad wind, carries the rain mixed with the dust of the Pannonian plain, and spring when it seems that it also blooms, along with the ground, and in autumn when it grows heavy with the autumn stars in swarms. Always beautiful and rich, as a compensation to this strange town for everything that is not there, and a consolation because of everything that should not be. But the greatest splendor of that sky above Belgrade, that are the sunsets. In autumn and in summer they are spacious and bright like desert, a winter smothered by murky clouds of mist and September. And at any time of year frequently come the days when the flame of that sun setting in the plain, between the rivers beneath Belgrade, gets reflected way up in the high dome of the sky, and it breaks there and pours over the scattered town. Then suncano colored blush for a moment even the remotest corners of Belgrade and reflects into the windows of those houses it otherwise poorly illuminates.
Ivo Andric
Lake Vrana (Croatian: Vransko jezero), in the centre of Cres island, is a fresh water lake, 1.5 km wide and about 4.8 km long. The town of Cres has been supplied with drinking water from the lake since 1953, and the towns of Mali and Veli Lošinj received their supplies ten years later. It was thought at one time that the water in the lake was linked to some mainland source by underground streams, but it has since been established that in fact it originates from the atmosphere.
The lake is one of cryptodepression characteristics. It was formed by very heavy tectonic movements along a longitudinal relaxation fault which now contains 220 million m3 of fresh water. Comprising an area of 5.8 square kilometres (2.2 sq mi), the depression reaches a depth of around 60 m below the sea level, but its surface lies about 14 m above it, oscillating by about half a metre, meaning the maximum depth is 74 metres (243 ft). It is surrounded by mountains like the 483 m high Mont Elmo and Mount Perskra of 429 m.
The lake contains pike, tench and carp. There are also eels, but their origin is still unclear.
---------------------------------
Myth of Lake Vrana
There is a local legend that there is a castle under the lake. According to the legend, a rich sister who lived in the castle would not give her much poorer sister money or food. As a result, she was punished by having her castle flooded during a severe thunderstorm which caused Lake Vrana to be created. The story goes on to tell that on some windy days, if one is to listen very carefully the tower bells can still be heard ringing to this day.
----------------------------------------------------------------
Jezero slatke vode usred
Jadranskog mora
Vransko jezero na otoku Cresu
Srećko Božićević, Zagreb
Između stotinjak jadranskih otoka, otok Cres se svojom površinom, razvedenošću obale i visinom svog otočnog grebena nalazi na samom vrhu. S površinom od 404,33 km2 on je po tome drugi otok na Jadra-nu. S dužinom od 24,7 km svoje obale on je po tome treći jadranski otok. Visina otočnog grebena iznosi 648 m iznad razine mora i po njoj je otok Cres takoder drugi među jadranskim otocima. Dužina tog otoka izmedu njegove najsje-vemije i najjužnije točke iznosi 65,6 km, dok mu Širina varira od 2 do 11,2 km.
Uz brojne morfološke osobitosti visokih hridina i niskog zarav-njenog dijela kao posebna hidrogeološka rijetkost svakako je postojatnje VRANSKOG JEZERA u središnjem dijelu otoka. Taj ve-liki bazen pitke vode dug je oko 5,5 km sa širinom od 1,5 km. Razina vode jezera varira od 12,8 m do 16 m iznad razine mora ovis-no o hidrološkom režimu dotje-canja vode (a vjerojatno i istjeca-nja!). Najniža izmjerena točka u jezeru je 84 m ispod razine mora i po tome se ono ubraja u krip-todepresije.
Život tog jezera protjecao je vje-kovima svojim ustaljenim ritmom u kraškoj pustoši tog otoka bez ikakvih ljudskih intervencija. Prije više od jednog desetljeća sve jače turistički razvijeno područje či-tavog Cresa i njegovog nastavka otoka Lošinja osjeća sve veću po-trebu za stalnom i dovoljnom količinom pitke vode. Izlaz za tom potrebom nalazi se u prirodnoj akumulaciji slatke vode Vranskog jezera. Uz izgrađenu vodovodnu mrežu i početno postrojenje ma-njeg kapaciteta potrebe se po-većavaju i čovjek zadire i većim gradevinskim zahvatima očito sve bezobzimije na taj jedini izvor to-liko potrebne vode, koji ipak nije nepresušan. Unazad nekoliko go-dina razina jezera počela se nagío snižavati i pojavila se opasnost daljnje sigurnosti koliko samog opskrbljivanja, toliko i daljnjeg života - biljnog i životinjskog u sa-mom jezeru i neposredno uz njega. Uz brojna postavljena pitanja, dvojbe, optuživanja i samo dava-nje odgovora kretalo se sa granica spekulacija do nepoznatih i ne-dokazanih činjenica. Na kraju svih dvojbi odgovor se potražio u jed-nom sustavnom i multidiscipli-narnom istraživanju, opažanju i praćenju uočenih i postojećih promjena. Uz pomoć stručnjaka i modemih instrumenata prati se i promatra sve što bi moglo dati od-govor na nastalu promjenu i po-moći stanovnicima tog otoka da što je moguće više upoznaju ćudi i "ponašanje" ovog svakako jedin-stvenog jezera na području našeg krasa.
Uz pomoć dobivenih sredstava Svjetske banke uz jezero i na nje-mu našle su se brojne ekipe is-traživača.
Koliko je poznato za sada su završena "Preliminarna ihtiološka istraživanja Vranskog jezera" koja su se pozabavila ribljim svijetom jezera. Uz to su izvršena točna aerofotogrametrijska snimanja površine i neposredne okolice jezera, izvedena su ponovna ba-timetrijska mjerenja dubine vode, a sustavno se vrše meteorološka i hidrološka opažanja.
Sada su u tijeku vrlo detaljna geološka i geofizička istraživanja koja imaju zadatak da se svi po-stojeći geološki podaci o vrstama i starosti stijena što izgrađuju okolicu jezera dopune vrlo pre-ciznim i brojnim mjerenjima tek-tonskih elemenata, ne bi li se pokušao potražiti što točniji odgo-vor, kako o nastanku jezera kao morfološke forme u tom vrlo kraškom prostoru, te da se otkriju eventualni putevi otjecanja, odnosno poniranja vode iz slatko-vodne akumulacije u smjeru nedaleke morske obale. Na realizaciji tih istraživanja rade već duže vrijeme inž. Darko Ivičić i dr. Karlo Braun s ekipom suradnika iz zagrebačkog Instituta za geološka istraživanja određujući mjesta gdje će započeti prospektorska bušenja i trasiranje otkrivenih ili pret-postavljenih smjerova otjecanja vode iz jezera.
Još jedna zagonetka u području našeg krasa polagano će prestati biti tajna i nepoznanica kako za običnog creskog pastira tako i za najinformiranijeg stručnjaka.
Ekološki glasnik, 9-10, 1990, str 24 DISK 0606
------------------------------------------------
Vransko jezero na Cresu golema prirodna “Šterna”
NIKOLA STRAŽIČIĆ
Svakom putniku koji prvi put prolazi cestom Cres -Osor-Mali Lošinj zastane dah kad nadomak sela Vrane, najednom i neočekivano, u dubokoj udolini impozantnih dimenzija ugleda tirkiznoplavu površinu Vranskog jezera, koja u sivilu krškog okoliša - nalikuje na fatamorganu. I svakome se u tom času i nehotice nameće barem neko od pitanja: koje je to jezero i zašto se tako naziva; kako može opstati na krševitom otoku - nasred Kvarnera; ot-kuda tolika količïna vode i da li je slana kad je uokolo otoka more; koliko je jezero duboko i kakav je odnos je-zerske i morske razine; može li se prići jezeru i kakvu korist ono donosi otočnom stanovništvu? Pokušajmo ukratko odgovoriti na ta pitanja!
Ime jezera
Prvi opis Vranskog jezera potječe od A. Fortisa (1771) koji, u svom djelu pisanom na talijanskom jeziku (Saggio d'osservazioni sopra l'isola di Cherso ed Ossero) i objavlje-nom u Veneciji, korektno i ispravno navodi izvorni naziv - Jezero, kako ga jedino i danas nazivaju stanovnìci okol-nih otočnih naselja. Jednako postupaju i brojni autori u prošlom stoljeću, ali od tada se počinje u literaturi javljati i romanizirani oblik Lago di Vrana i germanizirani oblik Vrana-See. Tek u (našoj) novijoj literaturi javlja se danas običajeni naziv - Vransko jezero, po obližnjem naselju Vrana, smještenom na padini íznad istočne obale jezera. To se naselje - u usporedbi s ostalim susjednim naseljima - ne ističe veličinom, već položajem na glavnoj otočnoj prometnici. Svakako, nije ispravan naziv Jezero Vrana, ka-ko ga nazìvaju nekì našï autorì, jer to nije u duhu našeg jezika, makar se time - možda - željelo istaknuti razliku prema istoimenom jezeru u sjevernoj Dalmaciji.
Kako je nastalo Vransko jezero
Vransko jezero je golema prirodna akumulacija s oko 225 milijuna m3 slatke vode. Dugo je više od 5 km i široko do 1,5 km, a površina mu iznosi oko 5,5 km2 (Bohinjsko jezero 3,3 km2 ). Međutim, zbog postojanja niskih priobal-nih zona uz sjeverni i južni rub jezera, kao i zbog kolebanja vodostaja tokom vremena, dimenzije jezera mogu - od godine do godine, pa i tokom iste godine - osjetno va-riratì, posebno duljina, a time i površina. Iz istih razloga míjenja se i visina kote jezerske razine, a time i dubina jezera. Vransko jezero se nalazi u središnjem i najširem dijelu otoka Cresa (oko 10 km), a smješteno je u dubokoj udolini čije zaravnjeno dno upućuje na to da se radi o potopljenom (krškom) polju. Nastanak jezera posljedica je postglacijalnog izdizanja morske razine na blizu 100 m, pri čemu se dno udoline našlo više desetaka metara niže od morske razine, pa je ispunjeno vodom i pretvoreno u je-zero, a pretežno dolomitni sastav podloge objašnjava mo-gućnost njegova opstanka na inače krškom otoku.
Današnja istraživanja, posebno temeljita nakon drugog svjetskog rata, pokazala su da je Vransko jezero kriptode-presija s površinom, za vrijeme srednjeg vodostaja, od oko 13 m iznad razine mora i apsolutnom dubinom, takoder pri tom vodostaju, od oko 74,5 m, pa najdublji dio jezer-skog dna leži oko 61,5 m niže od morske razine.
Podrijetlo jezerske vode
Još u prošlom stoljeću, u vrìjeme prvih ìstražìvanja podrijetla vode u Vranskom jezeru, postavljene su dvije su-protne teorije: prva (J. Lorenz, 1859), po kojoj jezero do-biva vodu podzemnim putem, ispod morskog dna, negdje iz planinskog okvira uokolo Kvarnerskog zaljeva (Velebit, Gorski kotar, Učka), i druga (E. Mayer, 1874), po kojoj je jezerska voda zapravo kišnica koja pada izravno na jezero i na njegovo slivno područje (oko 30 km2), s kojega se -za vrijeme jakih kiša - slijevaju u jezero snažne bujice, osobito prema njegovu sjevernom i južnom kraju.
Istraživanja nakon drugog svjetskog rata (M. Petrik, 1957) dokazala su jednoličnost kemijskog sastava i tempe-rature vode na čitavom jezerskom dnu te različitost u ke-mijskom sastavu jezerske vode i vode izvora i rijeka na susjednom kopnu odakle se može dosta pouzdano zaklju-čiti da ne postoji podzemno pritjecanje vode u jezero sa susjednog kopna. Jezerska voda se, dakle, obnavlla isklju-čivo kišnicom i površinskim dotokom sa susjednih planina, ali i podvodnïm izvorima uz rubove jezera koje hrani voda iz podzemnih krških šupljina na otoku, pa, vjerojatno, upravo u tom treba tražiti objašnjenje naoko neobične (i ranije neobjašnjive) pojave da razina jezerske vode može rasti danima nakon posljednje kiše. Istovremeno voda se iz jezera kontinuirano gubi isparavanjem (evaporacijom) i podzemnim otjecanjem u more. Budući da je, naime, tlak jezerske vode (čija je razina oko 13 m iznad razine mora, a dubina jezera je veća od dubine okolnog mora!) viši od tlaka morske vode, jezerska voda može otjecati u more, dok morska voda ne može ući u jezero. To je i objašnjenje za postojanje slatkovodnog jezera na otoku okruženom mo-rem!
Hidrološki režim jezera prilagoden je srednjoj godišnjoj količini padalina od oko
1 000 mm i srednjoj godišnjoj evaporaciji od oko 1 500 mm. Budući da je površma jezer-skog sliva oko šest puta veća od površine jezera, kada ne bi bilo podzemnog otjecanja jezerske vode u more, razina vode u jezeru bi se stalno izdizala ili bi pak evaporacija s jezerske površine morala biti preko granice vjerojatnosti. Nije poznato na koji se način voda iz jezera gubi u more, jer se otjecanje vode nigdje ne zapaža
. Medutim, jaka vrulja u uvali Vrutek, uz zapadnu obalu otoka, nasuprot jezeru, vrulja ispred Valunai više priobalnih podmorskih ízvora na toj obali, i po lokaciji i po trajanju čitave godine, upu-ćuju na mogućnost (i vjerojatnu) vezu s podzemnim otje-canjem jezerske vode. K tome, ne smije se zaboraviti mo-gućnost postojanja dubokih vodoprohodnih šupljina u krškom podzemlju, koje mogu završavati i negdje na dnu Kvarnera ili Kvarnerića. Uz to, ostaje otvoreno pitanje po-rijekla vode nekoliko priobalnih izvora istočno od Valuna i južno od Cresa (Piskel).
Kolebanje jezerske razine
Već je A. Fortis (1771) zabilježio neobično ponašanje jezerske razine, koja se - po pričanju otočana - tokom nekoliko uzastopnih godina .povlači., a nakon toga tokom nekoliko uzastopnih godina .raste.. Zbog toga vlasnici nji-va u Polju - plodnom području na naplavljenom terenu uz južni kraj jezera, poučeni iskustvom generacija, u prvoj godini nakon povlačenja vode s njihovih njiva siju kukuruz, zatim dvije-tri godine siju pšenicu, a nakon toga ostavljaju njive nezasijane, očekujući porast vode i ponovnu poplavu.
Praćenje kretanja vodostaja kroz 28-godišnje razdoblje (1949-1976) pokazuje da do porasta odnosno opadanja godišnjeg vodostaja dolazi najčešće tokom 3-4 uzastopne godine, što bi moglo biti u vezi ne samo s kretanjem go-dišnjih količina padalina nego i s njihovim rasporedom tokom godine. U navedenom razdoblju najniži vodostaj od 11,44 m zabilježen je u kolovozu 1975, a najviši od 15,89 m u veljači 1961 što dalje amplitudu od 4,45 m (u raz-doblju 1929-1939. amplituda je iznosila 5,64 m!).
Iako se promjena vodostaja tokom godine u osnovi po-klapa s godišnjim rasporedom padalina, pa zimskoj polo-vicl godine odgovara uglavnom visoki, a ljetnoj polovici niski vodostaj, srednji godišnji vodostaji nisu uvijek u skla-du s kretanjem godišnjih količina padalina. Naime, kišnoj godini ne odgovara uvijek visok vodostaj u toj godini, već se porast vodostaja ponekad javlja tek u narednoj godini. Slično vrijedi i za opadanje jezerske razine u odnosu prema sušnim godinama. Pri tome je, očito, važno i da li su kiše bile učestale u prvim ili posljednjim mjesecima u godini.
I promjene srednjih mjesečnih vodostaja pokazuju tako-der, lz godine u godinu, neujednačen hod. Premda mjeseci s visoklm padalinama najčešće donose porast vodostaja, i obratno, jesenske kiše - nakon jakih ljetnih suša - po-nekad ne donose gotovo nikakav porast vodostaja ili pak do porasta vodostala dolazì tek u narednim mjesecima.
Sušnom razdoblju u ljetnoj polovici godine odgovara jednolično opadanje vodostaja, najčešće jedan centimetar dnevno, veoma rijetko i dva centlmetra. Što se pak tiče mogućeg dnevnog porasta vodostaja, on je u izravnoj vezi s intenzitetom padalina. U navedenom posljeratnom raz-doblju najviši dnevni porast vodostaja iznosio je 22 cm!
Minimalni vodostaji javljaju se redovito u jesen, pa i početkom zime dok se maksimalni vodostaji javljaju zimi ili u proljeće. Godišnja amplituda od godine do godine veoma je različita, a najčešće između jednog i dva metra (u razdoblju 1949- 1976.) kretala se od najmanje 89 cm do najviše 297 cm.
GOLEMA PRIRODNA “ŠTERNA”
Hidrološka istraživanja pokazala su da voda Vranskog jezera sadrži 70 mg/lit. soli i to jednolično u cijeloj vo-denoj masi, što takoder dokazuje da morska voda nigdje ne prodire u jezero, jer bi na mjestu eventualnog prodora jezerska voda morala biti mnogo slanija. Salinitet jezerske vode nïje, dakle, tog porijekla. Istodobno, jednolična sla-nost u svim slojevima jezerske vode dokazuje da ni slatka voda sa susjednog kopna ne prodire podzemnim putem u jezero, jer bi na takvom mjestu jezerska voda morala imati manji salinitet. Naime, salinitet kopnenih voda na susjed-nom kopnu najčešće je ispod 10 mg/lit.!
Na osnovi analize vode (kišnice) u nekoliko cisterni (“šterni”) u okolnim naseljima: Vrani Staniću, Zbišini i Vršiću, uočava se sličnost u sastavu vode u tim cisternama i vode u Vranskom jezeru, jer je salinitet vode u cisternama iznosio 47,5 mg/lit. Iz toga se vidi kao i iz ranije navede-nog, da je Vransko jezero autohtono. Ono je zapravo go-lema prirodna “šterna” u kojoj je akumulirano 225 milijuna m3kišnice!
Postojeći salinitet vode i u jezeru i u susjednim cister-nama posljedica je sitnih kapljica morske vode, koje sadrže kristale soli, a snažna ih bura nanosi na okolni otočni pro-stor (u prosjeku 53 g/m', odnosno 530 kg/ha, što za cijelo područje jezerskog sliva iznosi oko 1 700 t soli godišnje! Kiše spiraju sol s površine i odnose je u jezero, a kako voda iz jezera stalno otječe u more podzemnim putem, količina soli u jezerskoj vodï, usprkos evaporaciji, ne po-većava se i ono ostaje slatkovodno.
Zbog sadržaja soli, kalcija, kisika i drugih minerala voda Vranskog jezera vrlo je kvalitetna, a budući da u jezeru gotovo i nema raspadanja, voda je izuzetno čista, pa to jezero u tom pogledu zauzima posebno mjesto među na-šim krškim vodama. Čistoći jezerske vode pridonosi i to što na obalama jezera nema naselja, a na području cijelog jezerskog sliva ima tek nekoliko zaselaka s ukupno svega 65 stanovnïka (1981). Osim toga, níjedan bujični tok ne utječe neposredno u jezero, već se ta voda procjeduje kroz šljunkovìte ili pjeskovite naslage na obali lezera, pa se na taj, načín “filtrira” prije ulaska u jezero. Zbog toga se, ï za vrijeme jakih kiša, veoma rijetko može vidjeti zamućena voda uz rubove jezera. Logična je posljedica svega toga da je Vransko jezero naša najprozirnija slatka voda (prozirnost vode doseže do 24 m)!
Temperatura vode Vranskog jezera mijenja se tokom go-dine na cijeloj dubini, a u površïnskom sloju i tokom dana. Pri tome ima utjecaja i kiša, osobito ljeti, ili bura, kada pod naletom snažnog vjetra sva jezerska voda cirkulira. Voda je nahladnija krajem zime (ožujak!), kad od površine do dna iznosi ìzmeđu 4 6 i 5°C. S nastupom protjeća počinje zagrijavanje površinskog sloja i postupno uspostavljanje termičke stratifikacije, koja je najizraženija u srpnju. Tada je temperatura površinskog sloja oko 25°C, a s dubinom temperatura opada i pri dnu iznosi 6,5°C.
Vransko jezero - veliki prirodni ribnjak
Ribolov na Vranskom jezeru ima, očito, vrlo dugu tradiciju. Prvi poznati zapis u tom smislu potječe iz 1439. godine kojim venecijanski generalni providur za Dalmaci-lu nareduje creskom knezu da dopusti slobodan ribolov na jezeru. A Fortis navodi (1771) da je gradsko vijeće u Cresu već ranije davalo u zakup jezero u svrhu ribolova i ištiče važnost udjela ribe u prehrani stanovništva okolnïh naselja. Istina, on spominje jedino jegulje (domaće stanovništvo naziva jegulje “bižat”), odakle bi se moglo zaključìti da u to vrijeme u jezeru nije bilo drugih ribljih vrsta. U prilog takvol pretpostavci je i tvrdnja starijih stanovnika iz okol-nih naselja da su ostale donesene u jezero tek u prošlom stoljeću, i to iz alpskih rijeka. To su: “luc” (štuka - Esox lucius), “tinkva” (linjak - Tinca tinca) i “škardula” (crven-perka - Scardinius arytrophtalmus). Navodno su ih ovamo donijeli austrijski ihtiolozi. O tome, medutim, nema drug-dje potvrde. Zanimljivo je da M. Casotti 1941. godine uz jegulje spominje i štuke i linjake.
Prema obavijestima debivenim u okolním zaselcima: Grmovu, Vrani, Staniću, Zbišini i Podolu, prije prvog svjet-skog rata ì izmedu dva rata lovilo se “dosta ribe”, i to mrežama vršama, ostima (pod svijeću) i udicom, pa se riba često prodavala i u drugim otočnim naseljima (Belej, Sti-van), a ponekad se odvozila i na ribarnice u Rijeci i Puli. U to vrijeme na obali jezera ispod svih spomenutih zase-laka redovito se nalazilo po nekoliko čamaca (osim za ri-bolov, čamcï su služili i za prijevoz s jedne na drugu obalu jezera, što je olakšavalo medusobnu komunikaciju izmedu pojedinih nasuprotno položenih naselja).
Vransko jezero i danas jebogato ribom i nalikuje na golemi prirodni ribnjak. Riblji svijet u njemu ima, očito, veoma povoljne uvjete za život, a nema prirodnih nepri-jatelja. Zbog toga sve vrste koje u njemu žme mogu doseći težinu ìznad uobičajene. Tako se npr. love primjerci štuke s više od 10 kg, linjaci i do 4 kg, crvenperke od jednog kilograma i jegulje od 3 kg! Medutim, nakon izgradnje vodovoda Vransko jezero je stavljeno pod strogu zaštitu i pristup jezeru je zabranjen, a ribolov je dozvoljen u ogra-ničenom obliku, jedïno članovima sportsko-ribolavnog društva “Štuka” iz Vrane, i to ìsključivo udicom.
lzvanredno važna suvremena vodoopskrbna funkcija
Da je Vransko jezero bilo izuzetno važno kao izvor pitke vode za otočno stanovništvo još od davnih vremena, svje-doči i izrazita koncentracija Ilirskih gradina i drugih trago-va pretpovijesne naseljenosti na okolnim uzvišenjima. Od toga doba pa sve do najnovijeg vremena dolazili su na jezero po vodu stanovnici susjednih naselja, a tokom ljet-nih suša i stanovnici iz udaljenih dijelova otoka. O izgrad-nji vodovoda iz jezera, za potrebe vodoopskrbe otoka Cresa i Lošinja, počelo se razmišljati već u doba austrijske uprave, a bilo je takvih planova i za vrijeme talijanske vladavine, ali ideja o cresko-lošinjskom vodovodu iz Vranskog jezera ostvarena je tek nakon oslobodenja tih otoka i njihovog sjedinjenja s maticom zemljom nakon drugog svjetskog rata. Najprije je izgrađen vodovod do Cresa (1953), a deset godina kasnije voda je stigla do Malog i Velikog Lošinja (1963). Kapacìtet tog prvog vodovoda bio je 25 lit./sek., što se već nekoliko godina kasnije pokazalo nedostatnim, pa je 1968. postavljena nova crpka kojom je kapacitet vodo-voda udvostručen. U 1970. na vodovodnu je mrežu priklju-čena Martinšćica, a 1971. ï Valun.
Vodovod je donïo neprocjenjivu korist otočnom stanov-ništvu i postao bitan činilac u brzom razvoju cresko-lošinjskog turìzma što je opet imalo za posljedicu nagli porast potrošnje vode. Zbog toga je 1974. započela cjelovita rekonstrukcija vodovoda, koji sada ima kapacitet 300 lit./-sek. Time su osigurane dovoljne količine vode ne samo za sva naselja koja su dosad obuhvaćena vodovodnom mre-žom već i za preostala naselja (krajnji sjeverni i južni dïo otoka Cresa) i za ostale otoke cresko-lošinjske otočne sku-pine koje se planira u budućnosti uključiti u vodovodnu mrežu.
Izgradnjom vodovoda Vransko jezero je dobïlo izuzetnu važnost kao neiscrpni prirodni spremnik pitke vode, što je od životnog značenja za ukupni društveno-ekonomski razvoj cresko-lošinjskog otočnog prostora. Zbog toga posta-je aktualnom i zaštita Vranskog jezera, koja se očituje dvo-lako: kao stroga zaštita jezera, što je već na snazï, kako bi se trajno održavala postojeća čistoća njegove vode, i kao mak-simalno dopustiva količina vode koja se smije crpsti, a da se prì tome razina jezera ne spusti ispod kritične točke, što bi moglo uzrokovati poremećaj prirodne ravnoteže i zaslanjivanje jezera. Oba ova oblika zaštite zahtijevaju paž-ljivo praćenje i daljnja temeljita istraživanja.
170• PRlRODA • VELJAČA • 1985
-------------------------------------------------------------
Well for those that want the technical thing. I set the ISO at 2000 and opened the aperture out to maximum, it changed a bit depending on the zoom i used......... but it varied beteween 3.8-5.6 or whatever it could manage
As I did not take a tripod (stupidly) I balanced the camera on someones bag to reduce camera shake as the shutter speed was about 1 second from the sound. I could hear it slowly opening and closing.
The people around who had been waiting all day were quite friendly and they were happy for me to nudge up slightly and use their bag to lean on for some photos........... there was quite a nice atmosphere.
I set the camera up while there was still some light and took a heap of pictures and did not refocus because I found it a struggle to see well enough to focus in the dark so once it was working I left well enough alone
I fiddled around with it inbetween taking photos and since I only got the digital SLR nikon a couple of months back I read the manual whilst sitting there in the day watching the water. I also took a bunch of pictures of people sitting about. I found out what was not working by observation and could easily have gone home without any pictures working........
Its better to have a tripod but luckily I was in a spot at the front and also had something fairly study to lean the camera on.
I took a bunch of pictures earlier in the evening as it was getting dark and they were disappointing, so I tried aperture priority and that seemed to yield better results.
I could have put the ISO up even more.. its supposed to get very grainy the higher it is......... but it seemed to be working at that so I left it............
it was a bit hit and miss............ previously I have not had such a good spot at the fireworks and its not worth taking pictures if you don't
Kingdom: Animalia
Phylum: Arthropoda
Class: insecta
Order: Hemiptera
Suborder: Heteroptera
Family: Reduviidae
Genus: Rhynocoris
Species: R. iracundus
Binomial name
Rhynocoris iracundus
(Poda, 1761) Crvena buba ubojica Rhinocoris iracundus 2422 Fa Park prirodoslovnog muzeja u Rijeci vimeo.com/54237570
-----------------------------
www.projectnoah.org/spottings/1527964245/fullscreen
-----------------------------------
www.inaturalist.org/observations/26686117
-----------------------------------------------------
9.VI.2014. sv Vid
www.inaturalist.org/observations/27453314
----------------------------------------------
5.VI.2019. Merag ispod čempresa
www.inaturalist.org/observations/26690226
--------------------------------------------------------
Zavodi Crvena Zastava
Retro Classics Cologne 2017
Koelnmesse
Köln - Cologne
Deutschland - Germany
November 2017
Danijela
Svi imaju usred glave,
nešto čime misle.
Neko ima zelen mesec.
Neko ima žuti dukat.
Neko kolač, neko prsten,
ili zlatnu minđušu.
Svi imaju usred glave
neku lepu pamet..
Ja u glavi imam jedno
sasvim prazno - ništa.
Sve što stavim pod čelo
- u to ništa propadne.
Takvo mu je otvoreno dno
od te moje glave.
II
Svi imaju usred grudi
nešto čime žive.
Neko ima crven cvet,
Neko ima slatku pčelu.
Neko sunce, neko potok,
ili šaren propeler.
Svi imaju usred grudi
neko lepo srce.
Ja ukrala jedan sat
i sakrila pod rebra.
Da ne budu grudi prazne.
Da ne duva kroz njih vetar.
Da ja imam nešto živo
unutra.
Lepo možeš da ga čuješ
kako kuca pod košuljom.
Ako misliš da je srce
- varaš se.
Srce mi je u petama
od kad sam se rodila.
-Miroslav Antić-
Fabriquée en Serbie par Zavod Crvena de 1955 à 1985, c'est un dérivé de la Fiat 600. Elle a été également fabriquée et vendue en Colombie de 1977 à 1974.
Vezilka- Blaze Koneski
Vezilke, kazi kako da se rodi
prosta i stroga makedonska pesna
od ova srce sto so sebe vodi
razgovor noken vo trevoga besna?
- Dva konca paraj od srceto, dragi,
edniot crn e, a drugiot crven,
edniot budi mornicavi tagi,
drugiot kopnez i svetol i strven.
Pa so niv vezi ednolicna niza,
pesna od kopnez i pesna od maka,
ko jas sto vezam na lenena riza
rakav za bela nevestinska raka.
Sudbinsko nesto se plelo za veka
od dvete niski, dva sozvucni zbora,
ednata budi temnica sto streka,
drugata budi vkrvavena zora.
Nebo je nad Beogradom prostrano i visoko, promenljivo a uvek lepo; i za zimskih vedrina sa njihovom studenom raskoši; i za letnjih oluja kada se celo pretvori u jedan jedini tmurni oblak koji, gonjen ludim vetrom, nosi kišu pomešanu s prašinom panonske ravnice; i u prolece kad izgleda da cvate i ono, uporedo sa zemljom; i u jesen kad oteža od jesenjih zvezda u rojevima. Uvek lepo i bogato, kao naknada ovoj cudnoj varoši za sve ono cega u njoj nema i uteha zbog svega što ne bi trebalo da bude. Ali najveci raskoš toga neba nad Beogradom, to su suncevi zalasci. U jesen i u leto oni su prostrani i jarki kao pustinjske vizije, a zimi prigušeni tmastim oblacima i rujnim maglama. A u svako doba godine vrlo su cesti dani kad se oganj toga sunca koje zalazi u ravnici, medu rekama pod Beogradom, odbije cak gore u visokoj kupoli neba, i tu se prelomi i prospe kao crven sjaj po razasutoj varoši. Tada suncano rumenilo oboji za trenutak i najzabacenije uglove Beograda i odblesne u prozorima i onih kuca koje inace slabo obasjava.
Ivo Andric
ABSTRACT ART GALLERY www.flickr.com/photos/jezevec/albums/72157648234432055
ABSTRACT ART MAIN www.flickr.com/photos/jezevec/albums/72157637209170984
INSTAGRAM FEED www.flickr.com/photos/jezevec/albums/72157667237313296
CIRCULAR DESIGNS www.flickr.com/photos/jezevec/albums/72157645699147855
STAR SHAPED DESIGNS www.flickr.com/photos/jezevec/albums/72157648214106661
#COLORRED #RED #أحمر #红 #紅 #rouge #rot #κόκκινος #rosso #赤 #빨강 #vermelho #красный #rojo #đỏ #rooi #կարմիր #qırmızı #gorria #чырвоны #লাল #crven #vermell #pulanga #crven #červený #rød #rood #punane #punainen #წითელი #લાલ #אדום #लाल #piros #rauður #merah #ಕೆಂಪು #ពណ៌ក្រហម #ສີແດງ #sarkans #raudonas #merah #whero #लाल #قرمز #czerwony #roșu #црвен #rdeča #nyekundu #röd #சிவப்பு #ఎరుపురంగు #สีแดง #kırmızı #червоний #רויט #abstract #AbstrakteKunst #Artabstrait #Arteabstracto #Astrattismo #Абстракционизм #抽象藝術 #抽象絵画 #Arteabstrata #Abstraktkunst #Abstractekunst #Abstrakcjonizm #Abstraktitaide #Abstraktkonst #பண்பியல்ஓவியம் #Soyutsanat #Abstraktníumění #Abstraktlist #აბსტრაქციონიზმი #Abstrakcionisms #art #Umění #Kunst #艺术 #Τέχνη #Arte #예술 #Māksla #藝術 #Уметност #芸術 #Sztuka #Artă #Искусство #Taide #Konst #Ars #Nghệthuật #Sanat #கலை #Мистецтво #कला #Arti #graphic #design #GraphicDesign #ideas #Designideas #DesignConcept #ontwerp #dizajn #դիզայն #diseinua #дызайн #নকশা #dizajn #дизайн #disseny #disenyo #设计 #設計 #dizajn #disain #disenyo #suunnittelu #proxecto #დიზაინი #σχέδιο #ડિઝાઈન #konsepsyon #decoration #computer #wallpaper #ComputerWallpaper" "الكمبيوتر ورق الجدران" #ՀամակարգչայինՊաստառը #kompüterdivarkağızı #кампутаршпалеры #কম্পিউটারওয়ালপেপার #компютъртапет #电脑壁纸 #電腦壁紙 #računalopozadina #počítačtapeta #arvutitaustapildiks #tietokoneentaustakuvaksi #ordinateurpapierpeint #ordenadorfondo #კომპიუტერულიფონი #DesktopHintergrund #υπολογιστήταπετσαρία #કમ્પ્યુટરવૉલપેપર #"कंप्यूटरवॉलपेपर #háttérképként #tölvaveggfóður #ballapháipéirríomhaire #computerdicartadaparati #コンピュータの壁紙 #ಕಂಪ್ಯೂಟರ್ವಾಲ್ಪೇಪರ್ #컴퓨터의바탕화면 #datorutapetes #kompiuterioekranoužsklanda #компјутерскапозадина #komputerkertasdinding #संगणकवॉलपेपर #datamaskintapet #komputertapety #computadorpapeldeparede #calculatortapet #компьютеробои #рачунар #валлпапер #počítačtapeta #računalnikozadje #kompyutaUkuta #datortapet #கணினிவால்பேப்பர் #కంప్యూటర్వాల్ #วอลล์เปเปอร์คอมพิวเตอร์ #bilgisayarduvarkağıdı #комп'ютершпалери #hìnhnềnmáytính #cyfrifiadurpapurwal #design #DesignConcept #ontwerp #dizajn #դիզայն #diseinua #дызайн #নকশা #dizajn #дизайн #disseny #disenyo #设计 #設計 #dizajn #disain #disenyo #suunnittelu #proxecto #დიზაინი #σχέδιο #ડિઝાઈન #konsepsyon #डिज़ाइन #tervezés #hönnun #disain #dearadh #progettazione #デザイン #ವಿನ್ಯಾಸ #ការរចនា #ການອອກແບບ #디자인 #dizains #dizainas #дизајн #rekabentuk #disinn #utforming #deseń #desenho #дизајн #dizajn #oblikovanje #diseño #kubuni #காட்டுரு #డిజైన్ #ออกแบบ #dizayn #thiếtkế #dylunio #design #geometric #abstract #designidea #designconcept #ideas #concept #pattern #patterns #art #artproject #idea #Computerwallpaper #computer #backgroup #tile #computertile #graphics #GraphicDesign #Designideas #digitalart #digitaldesign @jezevec40 #pattern #նկար #naxış #шаблон #图案 #图样 #样式 #圖案 #圖樣 #šablon #šablona #kujund #dibuho #disenyo #kuvio #kuviointi #kuosi #motif #estampado #Muster #πρότυπο #पैटर्न #motívum #digitalart #digitaldesign #digitalconcept #idea #inspiration #stockdesign #stockdrawing #fabricpatternidea #decorative #decorator #mynstur #disain #motivo #disegno #パターン #模様 #무늬 #corak #disinn #कापडाचानमुना #mønster #узор #instaart #instaartist #instaartwork #instaarts #instaarte #instaartsy #instaartists #instaartistic #abstractart #abstractartist #abstractartwork #abstractart_daily #abstractartists #abstractarts #abstractartworks #graphicdesign #graphicdesigner #graphicdesigns #graphicdesigndaily #phonewallpaper #phonewallpapers #phonegraphics