s709 4768 Pros1901 Dimitrija Demeter Prosvjeta List za zabavu znanost i umjetnost Tečaj IX. Emilij Laszowski 1901 Zagreb Tisak i naklada Antuna Scholza.
s709 4768 Pros1901 Dimitrija Demeter Prosvjeta List za zabavu znanost i umjetnost Tečaj IX. Emilij Laszowski 1901 Zagreb Tisak i naklada Antuna Scholza.
-----------------------
Text: Prosvjeta 1901. str. 712.
Medju Gajevim suradnicima iztiče se svojim rodoljubnim radom i Dr. Dimitrija Demeter, koji se je rodio u Zagrebu, 21. srpnja (po novom koledaru) g. 1811., koji bijaše starinom Grk iz Macedonije, pa je kao muž slobodouman pune duše pristao uz narodni pokret, proslaviv se u najtežoj pjesničkoj struci, u drami.
Vraćao se g. 1836. kući iz Italije preko hrvatskoga primorja, kojom je sgodom u njegovoj duši niknula pjesma "Grobničko polje", koja ugleda svjetlo u prvom broju Vrazova "Kola". Godine 1839. izpjevao je pjesmu "Utjeha Iliriji" i "Kralj Matijaš", ovu po narodnoj priči, a komu da nije poznata žarka njegova i silna davorija: "Prostim zrakom ptica leti". Već g. 1838. izdao je I. dio „Dramatlčklh pokušenja", kojima je odpočeo svoj prezaslužni rad za hrvatsko kazalište, posvetiv mu sve sile svoje. Izdao je dvie dubrovačke drame "Zorislavu" i "Sunčanicu" u posve novom obliku od kojih su postale njegove drame "Ljubav i zloba" i drama "Krvna osveta" (svaka u 3 čina.). U "Izboru igrokaza ilirskoga kazališta" (10 svezaka) izašli su u prevodu nekoji kazalištni komadi od Demetra i nekojih njegovih prijatelja, a u "Iskri" njegove prve pripovjedke, (nekoje štampane u Zagrebu, g. 1882. u "Hrv. Biblioteci"), dočim je g. 1844. štampao u Beču, a. u II. dielu svojih "Dramatičkih pokušenja" veliku izvornu tragediju "Teutu". Za Lisinskijevu operu "Ljubav i zloba" složi Demeter libretto, pa i za njegovu drugu operu "Porin". Onaj se libretto pjevao prvi puta u kazalištu zagrebačkom s velikim i sjajnim uspjehom g. 1846., a drugi g. 1897. u spomen 50-godišnjice, kad je hrvatski jezik proglašen službenim, pa će se pjevati i prigodom i u spomen proslave 400-godišnjice umjetne hrvatske knjige 12. studenoga tg.
Demeter pisao je i u "Leptiru"; bio je nekoliko godina urednikom "Narodnih Novina"; za "Danicu" preveo je pjesme bana Jelačića, koje su posebice štampane u Zagrebu g. 1861. Radio je Demeter u komisiji za pravnu-političku terminologiju; bio je urednik "Hrvatskoga Sokola", a za hrvatsko kazalište, kojemu bijaše i upraviteljem, preveo je 45 raznih komada, pak je uzeo dramatizovati i poznati njemački roman "Ledena palača" ; preveo je više odlomaka iz Goetheova "Fausta" itd. Iza duge težke bolesti, umro je Demeter 26. lipnja g. 1872. u Zagrebu i našao vječno svoje počivalište u arkadama medju preminulim Ilircima, koje je podignuo u znak zahvalnosti grad Zagreb. "Matica hrvatska" izdala je (1891.) Demetrovu "Teutu" a VIadimir Mažuranić popratio ju je uvodom u kojem crta život i zasluge svoga prezaslužnoga ujaka.
------
Demeter, Dimitrija, hrvatski književnik (Zagreb, 21. VII. 1811 – Zagreb, 24. VI. 1872). Potomak grčke trgovačke obitelji. Studirao filozofiju u Grazu, a medicinu u Beču i Padovi, gdje je i doktorirao. Prve književne radove napisao na novogrčkom, da bi se, nakon povratka u Zagreb, oduševio ilirskim pokretom i napustio liječničku službu. Pisao drame, pjesme, pripovijetke, feljtone, književne i kazališne kritike, a njegov kazališni rad snažno je utjecao na razvoj kazališne kulture u Hrvatskoj. Vrlo su poznate njegove povijesne drame (Teuta, 1844), nastale pod romantičarskim utjecajem, a u kojima se povijesna tematika javlja kao pozadina na kojoj se iskazuju snažni domoljubni osjećaji, kao i odnos prema aktualnim zbivanjima. Važno mjesto zauzima i poema Grobničko polje (1842), u kojoj opisuje borbu Hrvata i Tatara 1242. → Vatroslav Lisinski uglazbio je jedan njezin ulomak (Pjesma Hrvata) i ta je budnica (Prosto zrakom ptica leti) bila iznimno popularna u razdoblju ilirizma. Demeter je autor libreta za prve hrvatske opere Ljubav i zloba te Porin, koje je skladao Vatroslav Lisinski. Uređivao je časopise Iskra, Südslavische Zeitung, Danica, Narodne novine i Hrvatski sokol. Za potrebe kazališta preveo oko pedesetak tekstova. Na njegov poticaj Hrvatski sabor utemeljuje stalno kazalište, u kojem je voditelj, dramaturg i umjetnički ravnatelj. Jedan od vodećih hrvatskih pisaca i kulturnih djelatnika XIX. stoljeća.
----------------------------
morton1905.blog.hr/oznaka/dr-dimitrija-demeter-text-prosv...
s709 4768 Pros1901 Dimitrija Demeter Prosvjeta List za zabavu znanost i umjetnost Tečaj IX. Emilij Laszowski 1901 Zagreb Tisak i naklada Antuna Scholza.
s709 4768 Pros1901 Dimitrija Demeter Prosvjeta List za zabavu znanost i umjetnost Tečaj IX. Emilij Laszowski 1901 Zagreb Tisak i naklada Antuna Scholza.
-----------------------
Text: Prosvjeta 1901. str. 712.
Medju Gajevim suradnicima iztiče se svojim rodoljubnim radom i Dr. Dimitrija Demeter, koji se je rodio u Zagrebu, 21. srpnja (po novom koledaru) g. 1811., koji bijaše starinom Grk iz Macedonije, pa je kao muž slobodouman pune duše pristao uz narodni pokret, proslaviv se u najtežoj pjesničkoj struci, u drami.
Vraćao se g. 1836. kući iz Italije preko hrvatskoga primorja, kojom je sgodom u njegovoj duši niknula pjesma "Grobničko polje", koja ugleda svjetlo u prvom broju Vrazova "Kola". Godine 1839. izpjevao je pjesmu "Utjeha Iliriji" i "Kralj Matijaš", ovu po narodnoj priči, a komu da nije poznata žarka njegova i silna davorija: "Prostim zrakom ptica leti". Već g. 1838. izdao je I. dio „Dramatlčklh pokušenja", kojima je odpočeo svoj prezaslužni rad za hrvatsko kazalište, posvetiv mu sve sile svoje. Izdao je dvie dubrovačke drame "Zorislavu" i "Sunčanicu" u posve novom obliku od kojih su postale njegove drame "Ljubav i zloba" i drama "Krvna osveta" (svaka u 3 čina.). U "Izboru igrokaza ilirskoga kazališta" (10 svezaka) izašli su u prevodu nekoji kazalištni komadi od Demetra i nekojih njegovih prijatelja, a u "Iskri" njegove prve pripovjedke, (nekoje štampane u Zagrebu, g. 1882. u "Hrv. Biblioteci"), dočim je g. 1844. štampao u Beču, a. u II. dielu svojih "Dramatičkih pokušenja" veliku izvornu tragediju "Teutu". Za Lisinskijevu operu "Ljubav i zloba" složi Demeter libretto, pa i za njegovu drugu operu "Porin". Onaj se libretto pjevao prvi puta u kazalištu zagrebačkom s velikim i sjajnim uspjehom g. 1846., a drugi g. 1897. u spomen 50-godišnjice, kad je hrvatski jezik proglašen službenim, pa će se pjevati i prigodom i u spomen proslave 400-godišnjice umjetne hrvatske knjige 12. studenoga tg.
Demeter pisao je i u "Leptiru"; bio je nekoliko godina urednikom "Narodnih Novina"; za "Danicu" preveo je pjesme bana Jelačića, koje su posebice štampane u Zagrebu g. 1861. Radio je Demeter u komisiji za pravnu-političku terminologiju; bio je urednik "Hrvatskoga Sokola", a za hrvatsko kazalište, kojemu bijaše i upraviteljem, preveo je 45 raznih komada, pak je uzeo dramatizovati i poznati njemački roman "Ledena palača" ; preveo je više odlomaka iz Goetheova "Fausta" itd. Iza duge težke bolesti, umro je Demeter 26. lipnja g. 1872. u Zagrebu i našao vječno svoje počivalište u arkadama medju preminulim Ilircima, koje je podignuo u znak zahvalnosti grad Zagreb. "Matica hrvatska" izdala je (1891.) Demetrovu "Teutu" a VIadimir Mažuranić popratio ju je uvodom u kojem crta život i zasluge svoga prezaslužnoga ujaka.
------
Demeter, Dimitrija, hrvatski književnik (Zagreb, 21. VII. 1811 – Zagreb, 24. VI. 1872). Potomak grčke trgovačke obitelji. Studirao filozofiju u Grazu, a medicinu u Beču i Padovi, gdje je i doktorirao. Prve književne radove napisao na novogrčkom, da bi se, nakon povratka u Zagreb, oduševio ilirskim pokretom i napustio liječničku službu. Pisao drame, pjesme, pripovijetke, feljtone, književne i kazališne kritike, a njegov kazališni rad snažno je utjecao na razvoj kazališne kulture u Hrvatskoj. Vrlo su poznate njegove povijesne drame (Teuta, 1844), nastale pod romantičarskim utjecajem, a u kojima se povijesna tematika javlja kao pozadina na kojoj se iskazuju snažni domoljubni osjećaji, kao i odnos prema aktualnim zbivanjima. Važno mjesto zauzima i poema Grobničko polje (1842), u kojoj opisuje borbu Hrvata i Tatara 1242. → Vatroslav Lisinski uglazbio je jedan njezin ulomak (Pjesma Hrvata) i ta je budnica (Prosto zrakom ptica leti) bila iznimno popularna u razdoblju ilirizma. Demeter je autor libreta za prve hrvatske opere Ljubav i zloba te Porin, koje je skladao Vatroslav Lisinski. Uređivao je časopise Iskra, Südslavische Zeitung, Danica, Narodne novine i Hrvatski sokol. Za potrebe kazališta preveo oko pedesetak tekstova. Na njegov poticaj Hrvatski sabor utemeljuje stalno kazalište, u kojem je voditelj, dramaturg i umjetnički ravnatelj. Jedan od vodećih hrvatskih pisaca i kulturnih djelatnika XIX. stoljeća.
----------------------------
morton1905.blog.hr/oznaka/dr-dimitrija-demeter-text-prosv...