Kopenhagen (dän. Kjöbenhavn, lat. Hafnia; hierzu der Stadtplan), Haupt- und Residenzstadt des Königreichs Dänemark, zugleich die einzige Festung und der erste Waffenplatz des Landes, Mittelpunkt des Handels und der Industrie sowie der Hauptsitz der Wissenschaft, Litteratur u. Kunst Dänemarks, liegt in 13 m Seehöhe, auf den Inseln Seeland und Amak am Sund (55° 41' nördl. Br., 12° 35' östl. L. v. Gr.) und hat einen Umfang von 22,7 qkm. Das Klima ist ein mildes Inselklima, die mittlere Temperatur im Winter 0,0° C., im Sommer 15,8° C., Jahrestemperatur 7,4° C.

[Stadtteile.] Durch Kalvebodstrand, welcher die große Insel Seeland von der kleinen Insel Amak trennt und den vorzüglichen innern Hafen der Stadt bildet, wird K. in zwei Hauptteile geteilt, von denen der größere oder das eigentliche K. an der Ostküste von Seeland und der kleinere, Christianshavn, auf der nordwestlichen Spitze von Amak liegt; einen dritten Hauptteil bilden die außerhalb der Wälle gelegenen, von Jahr zu Jahr sich vergrößernden Vorstädte Österbro, Nörrebro und Vesterbro, von denen die beiden letztgenannten in so naher Verbindung mit dem stadtähnlichen Kirchdorf Frederiksberg stehen, daß dieses als eine vierte Vorstadt gelten kann. Im R. der Stadt und nur durch eine Esplanade davon getrennt liegt die Citadelle Frederikshavn, welche nach altertümlicher Weise befestigt ist; gegen die Seeseite wird die Stadt durch Seeforts (Trekroner, Lünetten etc.) geschützt; gegen die Landseite aber liegt die Stadt offen, und in dem letzten Dezennium sind auch die alten Wälle, welche die eigentliche Stadt von den Vorstädten trennten, rasiert und dadurch die Vorstädte beinahe ganz mit der Stadt verschmolzen. Im Budget für 1886-87 sind bedeutende Summen für neue Befestigungen angewiesen. An der Ostseite des südlichen und ältesten Teils des eigentlichen K. nehmen der Slotsholm (Schloßinsel) und der Gammelholm (alte Insel) ein bedeutendes Areal ein. Im N. von Christianshavn liegen mehrere miteinander durch Brücken verbundene Holme, welche die Werften der Marine bilden. Die Verbindung des eigentlichen K. mit Christianshavn geschieht hauptsächlich durch zwei Brücken, Knippelsbro und Langebro, von denen jene die bei weitem wichtigere ist. Der Hafen, geteilt in den innern, mit einer Tiefe bis zu 7 m, und den äußern, ist der beste und sicherste der ganzen Ostsee und des Kattegats, und ihm besonders hat K. seine Anlage und sein Emporkommen zu verdanken; der innere Hafen wird zum Teil als Kriegshafen benutzt. Mit dem Hafen stehen mehrere schiffbare Kanäle in Verbindung, welche namentlich den Slotsholm umschließen. K. wird in 19 Quartiere eingeteilt und hatte 1885 ca. 400 Straßen und Plätze mit zusammen etwa 7000 Gebäuden. Von den Plätzen sind hervorzuheben: der große Kongens Nytorv in der Mitte der Stadt, Gammeltorv und Nytorv, zu einem Platz verbunden, der Höibroplatz und der Amalienborgsplatz, letzterer ein regelmäßiges Achteck, umgeben von vier dem Staat gehörenden Palästen. Von größeren Anlagen sind zu nennen: Kongens Have ("des Königs Garten"), Lange Linie, eine prächtige Promenade am Sund, und der neue Örstedspark, auf ehemaligem Festungsterrain angelegt. Von Monumenten besitzt K. auf der Hauptpassage, welche die Stadt mit ihrer westlichen Vorstadt verbindet, Frihedsstötten (1799 zur Erinnerung an die Einführung der bäuerlichen Freizügigkeit errichtet); ferner auf Kongens Nytorv die von Blumenanlagen umgebene, 1688 enthüllte, kolossale bleierne Reiterstatue Christians V., auf dem Amalienborgplatz die 1768 enthüllte bronzene Reiterstatue Friedrichs V., vor dem Christiansborgschloß die große, 1873 enthüllte Reiterstatue Friedrichs VII. (von Bissen), des Gebers der freien Verfassung, vor dem neuen Nationaltheater die Statuen der zwei größten Dichter Dänemarks, Holberg (von Th. Stein) und Öhlenschläger (von Bissen), im Königsgarten eine Statue des Märchendichters H. C. Andersen (von Ring), im Örstedspark eine Statue des Physikers H. C. Örsted (von Jerichau), vor dem Studentenvereinshaus eine Statue des Seehelden Niels Juel (von Stein), vor dem Eingang zum Frederiksberger Schloßgarten die Statue Friedrichs VI. (von Bissen), von kleinern Statuen und Büsten abgesehen, sämtlich (mit Ausnahme der Statuen Christians V. und Friedrichs V.) durch freiwillige Beiträge des Volkes errichtet.

----------------------------------

Kopenhagen (danski Kjöbenhavn, lat. Hafnia; ovdje karta grada), glavni i rezidencijalni grad Kraljevine Danske, ujedno jedina utvrda i prva vojna baza u zemlji, središte trgovine i industrije te sjedište znanosti, književnosti i umjetnosti Danske, nalazi se 13 m iznad razine mora na otocima Zealand i Amak am Sund (55° 41' N., 12° 35' E. L. v. Gr.) i ima opseg od 22,7 četvornih kilometara . Klima je blaga otočna, srednja temperatura zimi 0,0 °C, ljeti 15,8 °C, godišnja temperatura 7,4 °C.

[Okruzi.] Kalvebodstrandom, koji odvaja veliki otok Zealand od malog otoka Amak i tvori izvrsnu unutarnju luku grada, K. je podijeljen na dva glavna dijela, veći ili stvarni K. na istočnoj obali Zealanda i manji, Christianshavn, nalazi se na sjeverozapadnom vrhu Amaka; Treći glavni dio čine predgrađa Österbro, Nörrebro i Vesterbro, koja su izvan zidina i rastu iz godine u godinu. S desne strane grada i od njega odvojena samo esplanadom nalazi se Citadelle Frederikshavn, koja je utvrđena na starinski način; grad je s morske strane zaštićen morskim utvrdama (Trekroner, lunete i dr.); s kopnene pak strane grad leži otvoren, te su u posljednjem desetljeću stari bedemi, koji su dijelili uži grad od predgrađa, obrijani, te se predgrađe time gotovo posve stopilo s gradom. U proračunu za 1886.-87. značajni iznosi izdvajaju se za nove utvrde. Na istočnoj strani južnog i najstarijeg dijela stvarnog K., Slotsholm (otok dvorca) i Gammelholm (stari otok) zauzimaju značajno područje. Sjeverno od Christianshavna nalazi se nekoliko gatova povezanih mostovima koji tvore mornarička brodogradilišta. Veza stvarnog K. s Christianshavnom odvija se uglavnom preko dva mosta, Knippelsbro i Langebro, od kojih je on daleko važniji. Luka, podijeljena na unutarnju, s dubinom do 7 m, i vanjsku, najbolja je i najsigurnija u cijelom Baltičkom moru i Kattegatu, a K. joj osobito duguje svoj raspored i uspon; unutarnja luka djelomično se koristi kao ratna luka. Nekoliko je plovnih kanala povezanih s lukom, a posebno zatvara Slotsholm. K. je podijeljen na 19 okruga i 1885. imao je oko 400 ulica i trgova s ​​ukupno oko 7000 zgrada. Od trgova, najznačajniji su: veliki Kongens Nytorv u središtu grada, Gammeltorv i Nytorv spojeni u jedan trg, Höibro Square i Amalienborg Square, potonji pravilni osmerokut okružen s četiri državne palače. Veći parkovi uključuju: Kongens Have ("Kraljev vrt"), Lange Linie, veličanstveno šetalište uz zvuk i novi Örstedspark, postavljen na nekadašnjoj tvrđavi. Od spomenika K. posjeduje Frihedsstötten (izgrađen 1799. u spomen na uvođenje slobode kretanja među poljoprivrednicima) na glavnom prolazu koji povezuje grad sa zapadnim predgrađima; također na Kongens Nytorv kolosalni olovni konjanički kip Christiana V. okružen cvijećem i otkriven 1688., na Amalienborgplatzu brončani konjanički kip Fridrika V. otkriven 1768., ispred palače Christiansborg veliki konjanički kip Fridrika VII. (von Bissen), donator, otkriven 1873. slobodnog ustava, ispred novog nacionalnog kazališta kipovi dvojice najvećih danskih pjesnika, Holberga (od Th. Steina) i Öhlenschlägera (od Bissena), u kraljevom vrtu kip bajke pisac H.C. Andersen (od Ringa), u Örstedsparku kip fizičara H.C. Örsteda (iz Jerichaua), ispred studentskog kluba kip pomorskog heroja Nielsa Juela (iz Steina), ispred ulaza u Frederiksberg vrt palače kip Friedricha VI. (von Bissen), osim manjih kipova i bista, svi (osim kipova Kristijana V. i Fridrika V.) podignuti dobrovoljnim prilozima naroda.

part of the festival caleidoscoop

kunstcafé

snellingerdijk 4a, oosterwolde

may 26th - june 3rd 2012

Selected for 'tree' oneminutes series:

"A beautiful, diverse selection for the tree one minutes, our manifesto for maintaining the earth’s treasures. A collective video artwork which will be screened by different Make a Forest partners."

The first screening was in Zagreb, Croatia, december 2011.

Tree One Minutes is a new project initiated by The One Minutes foundation to mark the 2011 as the UN's International Forest Year. The selection of 15 videos inspired by the theme of trees will be shown in Zagreb, Croatia during the festival of culture in the Student Centre Zagreb. velesajam.sczg.hr/raspored-programa

www.theoneminutes.org

List of institutions:

Academisch Medisch Centrum, Amsterdam - www.amc.nl/kunst

Amsterdam Museum, Amsterdam - www.amsterdammuseum.nl

deBuren, Brussel - www.deburen.eu

Centraal Museum, Utrecht - www.centraalmuseum.nl

Cultuurwerf/Buro Beeldende Kunst, Vlissingen - www.burobk.nl

Graphic Design Museum, Breda - www.graphicdesignmuseum.com

het Haarlem College - www.haarlemcollege.nl

Kunsthal KAdE, Amersfoort - www.kunsthalkade.nl

Marres - centre for contemporary culture, Maastricht - www.marres.org

NIMk, Amsterdam - www.nimk.nl

Schunck*, Heerlen - www.schunck.nl

TwentseWelle, Enschede - www.twentsewelle.nl

East China Normal University, Shanghai

Chinese European Art Centre, Xiamen

Townhouse gallery, Cairo

This video has also been selected for the 'road movie' one minutes series.

Nominated for the oneminutes awards 2011

oneminute road movie, autoroute A1, france

• Selected to play silently in the elevators of the new hotel citizenM Miami World Center for a period of three years, from November 2021 until November 2024.

• DESIGN, POVERTY, FICTION

Hornu, (Belgium)

March 22nd and 23rd, 2013

• Selected for 'tree' oneminutes series:

"A beautiful, diverse selection for the tree one minutes, our manifesto for maintaining the earth’s treasures. A collective video artwork which will be screened by different Make a Forest partners."

The first screening was in Zagreb, Croatia, december 2011.

Tree One Minutes is a new project initiated by The One Minutes foundation to mark the 2011 as the UN's International Forest Year. The selection of 15 videos inspired by the theme of trees will be shown in Zagreb, Croatia during the festival of culture in the Student Centre Zagreb. velesajam.sczg.hr/raspored-programa

www.theoneminutes.org

The one minutes series, a monthly selection of 60-second video art, is our new main activity. It started in March 2011 with the theme ‘performance one minutes’.

24 selected one minutes can be seen only in unexpected places inside cultural institutions in the world.

List of institutions:

Academisch Medisch Centrum, Amsterdam - www.amc.nl/kunst

Amsterdam Museum, Amsterdam - www.amsterdammuseum.nl

deBuren, Brussel - www.deburen.eu

Centraal Museum, Utrecht - www.centraalmuseum.nl

Cultuurwerf/Buro Beeldende Kunst, Vlissingen - www.burobk.nl

Graphic Design Museum, Breda - www.graphicdesignmuseum.com

het Haarlem College - www.haarlemcollege.nl

Kunsthal KAdE, Amersfoort - www.kunsthalkade.nl

Marres - centre for contemporary culture, Maastricht - www.marres.org

NIMk, Amsterdam - www.nimk.nl

Schunck*, Heerlen - www.schunck.nl

TwentseWelle, Enschede - www.twentsewelle.nl

East China Normal University, Shanghai

Chinese European Art Centre, Xiamen

Townhouse gallery, Cairo

the oneminutes organisation 'video of the week': vimeo.com/31435421

- Selected for the tree one minutes preview at the Dutch Design Week Eindhoven (22-30 October 2011), in a temporary forest built by designers and organised by Make a Forest partner, MU gallery , in the Wild-S pavilion!

oneminute movie of su tomesen's installation, amsterdam zuid oost

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

Okupljanje bianconera započinje 07.07. dok će igrači koji su igrali na Euru dobiti duži odmor. Juventus će ovo ljeto dio priprema provesti u Australiji gdje će igrati protiv Melbournea (23.07.) i Tottenhama (26.07.).

Nakon povratka u Europi, 07.08. se igra utakmica protiv West Hama na Olimp...

www.juvebalkan.com/novosti/oficijalne/raspored-predsezone...

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

Dominikanski samostan u Dubrovniku osnovan je 1225. godine. Usklađivanje crkve s državom, koje prati povijest male trgovačke republike, dolazi do izražaja vec početkom XIV stoljeća i u izgradnji dominikanskog samostana i crkve uz same gradske utvrde i zidine. Ovaj samostan nije trebao poslužiti samo bogoslužju već i obrani i čuvanju grada na njegovoj najosjetljivijoj točki.

Stoga je dubrovačka vlada 1301. godine odlučila novčano potpomoći započetu izgradnju samostana i naredila da na njoj moraju raditi svi stanovnici jedne gradske četvrti naglasivši da se taj samostan diže "za spas, obranu i sigurnost čitavog grada Dubrovnika". Iako je zbijen i pritiješnjen gradskim zidinama, samostan se vještom razumnošcu dubrovačkog urbanizma rasprostro u tom smjeru, spretno iskoristivši svaki ugao tla i podredivši mu svoj prostorni, složeni tlocrt.

U tom se tlocrtu, i unatoč savinutim, uskim i nepravilnim prostorima, ipak raširila lađa crkve, dvorište s terasama i perivojem, blagovaonica, spavaonice i kapitul kao udobne dvorane, a neke su se njihove terase rastvorile pod nebom, na suncu. Izbjegnut je dojam tjesnoće, a prostori i zgrade su se povezale u slikovitu cjelinu kojoj je raznolika namjena - od crkvenih obreda do zajedničkog samostanskog života - vješto ostvarena.

U tom smještaju, na strmim i golim priobalnim stijenama, kojima se surovi oblici još otkrivaju u stražnjim južnim dvorištima i podrumima, očituje se vještina dubrovačkih majstora, urbanista i zidara, koji su uspjeli od XIV do XVI stoljeća vješto sazidati i uskladiti razvedenu spomeničku cjelinu. U njoj se isprepliće gotički i renesansni slog, koji u svim dijelovima pokazuje oznake domaćih, dubrovačkih graditelja tog vremena. Oni su, prema općem pravilu raspoređivanja samostanskih i crkvenih prostora, pod utjecajem europskih slogova, sagradili ovaj veličanstveni građevni sklop.

Na njemu su početkom XIV stoljeća radili zidari Nikola i Juraj, sinovi protomajstora Nikole Lovrova, Zadrani nastanjeni u Dubrovniku, a zatim majstori Blaž Kalandin, Raden, Mile, sin Vitov, i mletački klesar Vital, i to prema uputama Mlečanina Nikole Korva, protomajstora dubrovačke stolne crkve. Sredinom XIV stoljeća bili su zaposleni na gradnji majstori Prvoje Radostin Konavljanin i Miloš Milčetin Stonjanin sa svojim pomoćnicima. U drugoj polovici istog stoljeća graditelji Butke, kasniji protomajstor srednjovjekovne crkve Sv. Vlaha, i Prvoje radili su na crkvenim vratima. Iako se rad tih majstora danas pojedinačno ne prepoznaje, ipak temeljni raspored crvke nosi oznake graditeljstva onog vremena.

Taj raspored i osnovni dijelovi crkve, svetišta sa svojim prozorima i unutrašnji dio južnih bočnih vrata, može se pripisati suradnji domaćih, dubrovačkih i zadarskih graditelja s udomaćenim mletačkim majstorima. Iz te suradnje nastalo je ovdje najveće ostvarenje dalmatinske rane gotike, koja se očituje u obliku i velebnosti poligonalnog svetišta učvršcena s polupilonima. Samostanu se prilazi širokim stubištem blagog nagiba ograđenim ogradicom gotičkih, radi čvrstoće medusobno povezanih stupića koji predstavljaju najveću dalmatinsku kamenu ogradicu XV stoljeća.

Pročeljna i južna strana crkve srušena je u potresu (06. IV. 1667.) koji je izmijenio izgled srednjovjekovnog grada u sedmom desetljeću XVII. stoljeća. vitki gotički prozori južnog zida zamijenjeni su pri baroknom traženju svijetlije unutrašnjosti širokim prozorima svinuta luka, ali je niz slijepih reljefnih arkadica, čest završni motiv dubrovačkog crkvenog graditeljstva, obnovljen uzduž zida. Višestrano svetište crkve ostalo je neoštećeno u potresu i zadržalo je svoje visoke lezene i uske gotičke prozore, dajući crkvi osobitu vitkost. Ostao je i njezin južni portal, u koji se ulazi strmim stubištem koje je nekad, kako pokazuju njegovi ostaci i povijesni pisani izvori, bilo polukružno.

Taj se slog očituje u mirno, prema otvoru poredanim stupićima, svinutim u svom produžetku tako da oblikuju četerostruki luk. Lišce njihovih poredanih glavica je romanički savijeno, a poligonalne izdužene stope već najavljuju gotiku. Ta cvrsta i skladna građevna cjelina podsjeća na glavna vrata zadarske stolne crkve, pa se može pretpostaviti da su djelo spomenutih zadarskih majstora Nikole i Jurja, sinova protomajstora Nikole Lovrova, koji su čitavu 1317. godinu na ovoj crkvi izvodili klesarske radove, vjerojatno prema uzoru u njihovu zavičaju. Na žalost, uspravni stupici su nestali i treba umetnuti nove da bi se taj mirni sklad obnovio, to više što su u Dubrovniku rijetki romanički spomenici. U XV. stoljeću otvor vrata je učvršcen novim okvirom, dovratnicima i nadvratnikom ovijenima gotičkom reljefnom lozicom.

U luneti je reljefni lik sv. Dominika koji također pokazuje gotičke crte tog vremena. Udomaćeni kipar Bonino Milanac, nastanjen u Dalmaciji, u koju je unio lombardijsku gotiku, uokvirio je taj romaničko-gotički portal izrazitim okvirom stupova i šiljasta luka na kojemu pužu sjevernjačke rakovice cvrsto svinuta lišca i stoji Kristov kip koji su nekad okruživala druga dva, kasnije nestala. Kip pokazuje osrednjost ovog kipara poznatog po svojim djelima u splitskoj, korčulanskoj i šibenskoj stolnoj crkvi.

Njemu su pomagali 1419. dubrovački majstori Brajko Bogosalić i Dobrašin Radinović. Uz apsidu su vješto povezani sakristija, kapitul i kapele kojima gotički prozori s mrežištem na vrhu i okrugli prozor okružen malim reljefnim lukovima i hrastovim lišćem, istančanim radom domaćih klesara, čine posebno usklađenu cjelinu, iako su im zidne plohe savinute i drugačije okrenute. Uz njih su i renesansna vrata kroz koja se sa stražnje istočne strane ulazi u samostan i vrt, uz osamljenu kuću nekadašnjeg državnog krvnika stroge i oprezne Dubrovacke Republike. Cvjetna gotika je raskošno došla do izražaja u slikovitom središnjem dvorištu, klaustru.

U njegovu četvornom prostoru čvrsti stupovi drže četiri krila trijema; njih sa sve četiri strane ograđuje pet prozračnih trifora. Stupovi trifora imaju glavice izrazitog kovrastog lišca, koje nose kružišta s trodjelinim lukovima; nad njima su u polulukovima četverolisni i mrežasto prepleteni otvori. Svodovi trijemova ukrašeni su medaljonima s poprsjima svetaca, mučenika, redovnika, redovnica i znamenima evanđelja u punom, visećem reljefu. Njihove glave, ruke i svetački atributi oblikovani su u punoj plastici, i rijetko se gdje u našem primorskom graditeljstvu susreće takva kiparska galerija kojoj dvadeset četiri lika lebde poredana sred svodova kao njihovi ključni kameni.

Ta slikovito bogato rašclanjena ograda zatvara s četiri strane mali perivoj, u kojemu raste šimšir, naranče, nespola... Razgranato raslinje i cvijeće upotpunjuju kasnogotičke kamene ukrase cvjetne gotike. Sred dvorišta je kameni zdenac. Staroj bunarskoj kruni srednjovjekovnog gotičkog tipa, kakvih se u Dalmaciji sreće od XV. do XX. stoljeća, nadodana su 1523. godine dva jonska stupa za koloturnik, kojim se bakrene zdjele puštaju u bunar da opskrbe i perivoj i kuću kišnicom što se u nj slijeva s crkvenog i okolnih samostanskih krovova. Stupovi su rađeni po maniristikkom utjecaju činkvecentistickih bunara talijanskih i ostalih samostanskih dvorišta.

Nad trijemovima se šire cetiri prostrane terase koje je ukrašavala kamena ogradica stupica, ali je vremenom propala i tek joj ugaoni pilastrici pokazuju vitkost i bogati kasnogotički ukras. Novu ogradu načinili su dubrovački klesari Vice i Frano Capurso 1900. godine. Nad terasama se nebo uokvireno okolnim kamenim zgradama čini modrijim negoli na obzorjima i lebdi kao modra kupola nad dvorištem i perivojem.

(Citat iz www.dominikanci.hr/dominikanski-samostan-dubrovnik-samost...) 1312 R a

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Zavirite u ovotjedni raspored zagrebačkoga HNK doživjet će te ugodna kulturna i glazbena iznenađenja

Novi tjedan u zagrebačkome HNK počinje večerašnjom izvedbom dva suvremena autorska plesna djela, Tamnih pejzaža Marjane Krajač i Bolera Maše Kolar, u 19.30 sati. Riječ je o prvoj ovosezonskoj prem...

apoliticni.hr/zavirite-ovotjedni-raspored-zagrebackoga-hnk/

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

22.322, 6x2, "Chinese Six" os. raspored

Grobnik (HR)

(c) Thommo, 27.6.2008.

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

U sve tri discipline kadetkinja bio je isti raspored na podiju: prva Marija Rode, druga Doris Hrabrić

Sklonost ka gojenju i raspored masnoća u telu zavise od toga kako su bili ljudi hranjeni još dok su bili u stadijumu fetusa.

Pojedini ljudi skloni su viscelarnim masnoćama koje okružuju vitalne organe, dok drugi imaju potkožne ili supkutanealne masti na ekstremitetima i drugim delovima tela. Ove...

www.pressserbia.com/zasto-neki-ljudi-celog-zivota-imaju-p...

#Gojenje #Ishrana #Masnoća #PivskiStomak

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević primio je 29. svibnja 2018. u Ministarstvu obrane RH predstavnike udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Uz ministra i čelnike braniteljskih udruga, sastanku su nazočili i predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeni ministrom Tomom Medvedom, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov sa suradnicima, savjetnik predsjednice Republike za branitelje Ante Deur te izaslanstva MORH-a i OSRH-a.

Ministar Krstičević predstavio je čelnicima braniteljskih udruga postignuća Ministarstva obrane i Hrvatske vojske u 2017. godini, kao i prioritete za 2018. godinu: "Želimo vas, hrvatske branitelje, informirati o aktivnostima koje provodi Ministarstvo obrane i Hrvatska vojska. Vaš doprinos stvaranju hrvatske vojske i hrvatske države je nemjerljiv, stoga nam je važno čuti i vaše prijedloge i razmišljanja".

U sklopu prezentacije prikazane su i snimke angažmana pripadnika Hrvatske vojske u pomoći civilnom stanovništvu prilikom snježnog nevremena i poplava, pri čemu je ministar Krstičević ukazao na sinergiju vojske i civilnog društva.

Ukazao je i na važnost izrade strateških dokumenata, ponajprije Strategije nacionalne sigurnosti kao preduvjeta za donošenje Strateškog pregleda obrane i Dugoročnog plana razvoja.

Osvrnuo se i na novi operativni raspored Hrvatske vojske s ciljem pravodobne reakcije, kao i povratka Hrvatske vojske u gradove diljem Hrvatske – od Vukovara i Varaždina te Sinja do Pule i Ploča.

"Osim sigurnosnog aspekta, ovaj novi operativni razmještaj u cilju je povećavanja standarda života, rada i obuke naših pripadnika, promicanja vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata, a također potpora je to lokalnom gospodarstvu i stanovništvu", pojasnio je ministar Krstičević.

"Hrvatski vojnik je naš brend, a hrvatski branitelj kamen temeljac hrvatske države", zaključio je ministar Krstičević, podsjetivši i ovom prilikom kako je Domovinski rat i očuvanje njegovih vrijednosti jedan od prioriteta Ministarstva obrane, što se pokazalo i vraćanjem hrvatske vojske u gradove, kao i na simboličnoj razini.

Predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata nazočili su i svečanosti imenovanja Sportske dvorane hrvatskih branitelja, koja se nalazi u Domu HV-a "Zvonimir". Natpisnu ploču otkrili su ministri Krstičević i Medved, a dvoranu i sve okupljene blagoslovio je generalni vikar Vojnog ordinarijata don Marko Medved. Taj čin dio je konkretnih poteza i postignuća koje MORH i OSRH provode u Godini spremnosti i aktivnosti hrvatskog vojnika.

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

www.hulu-split.hr/download/diocletian_palace_plan.pdf

Ovo je 4A

Među najbolje sačuvane ostatke Palače spada sklop prizemnih presvođenih dvorana. Taj sklop, nazvan Dioklecijanovi podrumi, čine substrukcije careva stana, smještene u južnoj četvrtini Palače. Radi izravnjanja nagiba tla koje se spušta od sjevera prema jugu, Dioklecijanovi su graditelji sagradili u južnoj četvrtini sklop presvođenih dvorana kojima je jedina funkcija bila podupiranje gornjeg kata, na kojem se nalazio carev stambeni kompleks. Zbog te funkcije prizemne dvorane imale su u osnovi isti raspored kao i Dioklecijanov stan.

hr.wikipedia.org/wiki/Podrumi_Dioklecijanove_pala%c4%8de

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

Erbil, 5. svibnja 2015.

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac. The little island of Sušac is about 13 nautical miles away from the west coast of Lastovo.

Otok Sušac 22.VII. 2003.

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala.

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli. Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310....) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac.

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen. wiki

7432 PhotosCROSušac ALBUM 20030722 S 450 OceanBol. Otok Svjetionik Sušac . Island of Sušac.

www.hulu-split.hr/download/diocletian_palace_plan.pdf

Ovo je 4A

Među najbolje sačuvane ostatke Palače spada sklop prizemnih presvođenih dvorana. Taj sklop, nazvan Dioklecijanovi podrumi, čine substrukcije careva stana, smještene u južnoj četvrtini Palače. Radi izravnjanja nagiba tla koje se spušta od sjevera prema jugu, Dioklecijanovi su graditelji sagradili u južnoj četvrtini sklop presvođenih dvorana kojima je jedina funkcija bila podupiranje gornjeg kata, na kojem se nalazio carev stambeni kompleks. Zbog te funkcije prizemne dvorane imale su u osnovi isti raspored kao i Dioklecijanov stan.

hr.wikipedia.org/wiki/Podrumi_Dioklecijanove_pala%c4%8de

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

odusevljava me isti raspored zuba kod njega i lava!

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Dizajn: Slobodan Alavanja - Slobich

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Trener košarkaša Crvene zvezde Dušan Alimpijević rekao je da želi dobru igru njegove ekipe u utakmici protiv Olimpije, kao dobru pripremu za duel protiv Žalgirisa u Evroligi, ali i težak raspored u januaru.

“Želimo da nastavimo u dobrom ritmu, a u sklopu priprema za sve što nas očekuje...

www.pressserbia.com/alimpijevic-zeli-dobru-igru-kosakasa-...

#CrvenaZvezda #Kosarka #PressSerbia #Utakmica

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.

Marinići, izuzetna novogradnja na lijepoj lokaciji, stan A1 površine 128 m2 na prvom katu, 3S+DB. dva velika balkona, dva sanitarna čvora, radna prostorija, klima uređaj, centralno grijanje, parking, spremište. Kuhinja, blagavaona i dnevni boravak imaju 60 m2. Dodatan prostor površine 50 m2 sa sanitarnim čvorom po izboru (za kancelariju).

Višestambena dvojna građevina smještena je na lokaciji Marinići - Stupati, a sastoji se od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata kata. U suterenu se nalazi sveukupno 6 spremišta, čiji pristup je omogućen direkto iz stubišta svakog ulaza. U prizemlju se nalaze tri poslovna prostora. Na prvom katu se nalaze dva luksuzna 3S+DB površina 116 m2 i 128 m2. Na drugom katu nalaze se tri stana 2S+DB površina 62,51 m2, 66 m2 i 70 m2 te jedan 1S+DB površine 43,5 m2. Pristup objektu je omogućen pješačkim pristupom, kolnim pristupom, parkirnim mjestima. Svaki stan ima parkirno mjesto.

KONSTRUKCIJA

Objekt je temeljen na tvrdoj podlozi visine temelja cca 3 m na zapadnoj strani i 3 m na istočnoj strani bjekta. Nosivi zidovi zgrade su od blok opeka, povezani horizontalnim i vertikalnim serklažima. Unutarnji nosivi zidovi su dimenzija 25 cm, dok su vanjski zidovi dimenzija 30 cm. Sve stropne ploče i podna prizemlja su armiranobetonska. Fasadni zidovi su toplinski obrađeni okipor pločama, debljine 5 cm, te završno žbukani i obojani tonovima po izboru investitora. Krovište je na više voda, obloženo crijepom. Prilaz svim stanovima opločen je granitom, prilaz stubištem u stanove na 1. i 2. katu, opločen je prirodnim, kvalitetnim granitnim kamenom. Dvorište višestambene dvojne građevine bit će opločeno betonskim kockama, ograđeno betonskim zidovima sa predviđenim zelenim površinama i nasadom.

OPREMLJENOST STANOVA

Vanjska stolarija u stanovima je PVC (profil REHAU), ostakljena izo staklom, sa roletama. Prozorske klupčice su kamene debljine 3 cm (unutarnje i vanjske). Ulazna vrata stanova su protuprovalna, a unutarnja vrata su kvalitetna sa lajsnama. Podovi u stanu će biti izvedeni na slijedeći način: ker. Pločice (kuhinja, blagovaona, hodnik i kupaona) i bambus parket I klase (dnevna soba, spavaće sobe). Na podovima balkona i kupaona bit će izvedena prvoklasna hidroizolacija te će biti opločeni ker. pločicama. Zidovi i stropovi u stanovima su žbukani vapnenom žbukom, bojani disperzivnim bojama s iznimkom zidova u kupaonicama koji su žbukani cementnom žbukom i popločeni ker. pločicama do stropa i zidova u kuhinji koji su popločeni ker. pločicama. Kupaonice su opremljene kvalitetnim sanitarijama.

GRIJANJE I VENTILACIJA

Svaki stan će imati etažno-radijatorsko grijanje. Radijatori su aluminijski, a u kupaonicama su postavljeni radijatori ljestve. Stanovi imaju prirodnu ventilaciju kroz otvore na pročeljima, osim nekih prostora kupaonica koje se provjetravaju preko ventilacijskih kanala.

ELEKTROINSTALACIJE

Od elektroinstalacija u višestambenoj zgradi predviđena je rasvjeta, priključci kuhinjskih aparata, priključak telefona i zemaljske TV u svim sobama. Zgrada će se priključiti na sustav NN mreže prema uvjetima DP Elektra Rijeka.

Stanovi imaju punu privatnost, funkcionalan raspored, lijepe balkone, te će uz kvalitetu izvedbe i solidnu mikrolokaciju biti ono što vi trebate.